Arheološko blago knjaževačkog kraja: Najstariji tragovi naseljavanja knjaževačkog kraja

Knjaževac 28/06/2022

 

Knjaževački kraj I njegova okolina naseljeni su još u praistorijsko vreme, o čemu svedoče brojni ostaci materijalne kulture pronadjeni u arheološkomi nalazištima na lakokalitetima u opštini Knjaževac.

Najstariji stanovnici ovog kraja bili su Tribali, pored njih na ovom području živeli su Mezi I Tračani. Nešto kasnije pominju se I Timahi, za koje se smatra da su živeli na reci Timok, po kojoj su I dobili ime, I ako nije poznato o kom Timoku je zapravo reč.

  • Knjaževački kraj u praistoriji:

I ako usled nedovoljne istraženosti ovog kraja, kao I cele Istočne Srbije, sve do nedavno nije bilo prave slike o praistorijskim kulturama I najstarijim ljudskim nasljima, postoje tagovi da je Gornji Timok ili današnji knjaževački kraj je zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima I prirodnim resursima bio područje na kome su se kulture razvijale od paleolita do gvozdenog doba.

  • Paleolit

Starije kameno doba ili paleolit obuhvata period oko 35 000 – 8 000 godina pre nove ere i predstavlja najstarije i najduže preistorijsko doba, koje je takođe i najmanje poznato. Z paleolit  se vezuje najranije prisustvo ljudskih zajednica na teritoriji Srbije. Tragovi ljudi u pleolitu vezuju se za nalazišta otkrivena u pećinama i prirodnim zaklonima. Na teritoriji Timoka čovek se pojavio pre 40 000 godina.

Pleistocenska fauna otkrivena krajem XIX veka u Prekonoškoj pećini kod Svrljiga, kao u Zlotkoj pećini kod Zlota, potvrdila je postojanje paleolitskih stanica na ovom području. U pećini na Baranici, na 5 km jugoistočno od Knjaževca, otkrivena je paleolitska stanica prvog lovca u ovom kraju. U istraženim slojevima otkriveno je obilje pleistocenske faune, kremeni strugači i jedno ognjište, što potvrđuje prisustvo čoveka na obalama Timoka u paleolitu

  • Neolit

Mlađe kameno doba ili neolit obuhvata period oko 5 500 – 3 200 godina pre nove ere. Neolit predstavlja dugo razdoblje uvođenja zemljoradnje I stočarstva, a u upotrebi je i kameno glačano oruđe i oružje. U VI – V milenijumu pre nove ere, krećući se sa juga ka severu, nosioci neolitske starčevačke kulture podižu prva stalna naselja i započinju kultivisanje i gajenje prvih žitarica. Na području Timoka, prva naselja starčevačke kulture registrovana su pre Drugog svetskog rata,I to na području seoskih naselja Radičevac i Kalna. Novijim istraživanjima na području Knjaževca  pronađeno je više starčevačkih naselja. Jedno od najkarakterističnijih se nalazi u samom Knjaževcu, i to je lokalitet Dubrava. Na ovom lokalitetu su pronađeni ostaci slikane grnčarije, zatim kao bitnija nalažišta izdvajaju se I  naselja u selima Vasilj i Debelica. Jedini lokalitet koji je unekoliko istražen nalazi se na ušću Jelašničke reke u Beli Timok, na desnoj obali reke, na potezu zvanom valuge. Istraživanjima je utvrđeno da su kuće bile poluukopane i za to su korišćena prirodna ulegnuća. U kućama je pronađena gruba grnčarija starčevačkog tipa, kremeni nožići, kamene sekirice.

  • Bronzano doba

Bronzano doba je vezano za period oko 2 000 – 750 godine pre nove ere.

Karakteriše ga izrada oruđa i oružja, kao i nakita od legure bakra i kalaja, razvijena je  zemljoradnja, razmena dobara, zanati, pismenost i umetnost (pećinsko slikarstvo,vajanje predmeta). Na ovim prostorima je u periodu gvozdenog doba došlo do korišćenja rudarske zone Stare planine. Broj naselja se uvećao, posebno u dolini Belog Timoka. Iz ovog perioda poznata su i gradinska naselja, locirana u novije vreme  – Ošljane I Koželj.

  • Gvozdeno doba

Gvozdeno doba obuhvata period oko 750. Godine pre nove ere do 9. godine nove ere. Lokaliteti koji datiraju iz ovog perioda su: perilo kod Debelice, Ravna, Kadijski krst, Boševo, lokalitet sv. Đorđe u   Knjaževcu i drugi.


Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Opštine Knjaževac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Post Author: Rtvm2020