Srpski običaji za Đurdjevdan

Knjaževac 06/05/2022

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija – poznat u narodu kao Đurđevdan, praznik koji se u hrišćanskoj veri proslavlja kao dan stradanja Svetog Georgija. Kod Srba ovaj praznik je poprimio osobine iz prahrišćanskih kultova pa se zato kod Srba ovaj praznik ne slavi na isti način kao u drugim hrišćanskim kulturama.

Za Djurdjevdan  se vezuje jako puno običaja, verovanja, magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost kao i magijska i lekovita sposobnost bilja i cveća. Glavni običaji, koji su u narodu postojali još pre hrišćanstva, a koje narod praktikuje i danas jesu: Pletenje veneca od bilja, umivanje biljem, kupanje a reci.

Pletenje venaca: Običaj nalaže da se u oči Đurdjevdan naberu zaelene grančice kojima se okite vrata i prozori na kući kao i ulazne vratnice i kapije, da bi dom i godina bili berićetni i puni zdravlja i polodova u domu i polju – „Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju i toru.“ Na ovaj dan pletu se venčići od „djurrdjevskog cveća“ koji se stavljaju iznad ulaznih vrata gde ostaju čitave godine do sledećeg Djurdjevdana.

Kupanje u raci: Kao običaj u narodu je ostalo kupanje u reci pre izlaska sunca. U reku se bacaju venci od cveća i prosipa se mleko. Da bi bili zdravi i jaki ljudi su se kitili cvećem i biljem i drenovim prućem i tako plivali.

Djurdjevdanski uranak: Narod na Djurdjevdan pre zore odlazi u prirodu na „Djurdjevdanski uranak“ gde uz jelo i piće proslavlja praznik.

Značenje  djurdjevog cveća i biljaka:

  • Kopriva – mladi ljudi na praznik tržaju kožu koprivom – da opeče boljesti na njima
  • Vrba – grane se mladima stavljaju oko pojasa – da budu napredni kao vrba
  • Zdravac – pletu se venčići – da bi bili dravi kao zdravac
  • Selen – postoji predanje da je na Djurdjevdan je dobro brati i mirisati Selen
  • Dren – da budu zdravi kao dren

Post Author: Rtvm2020