Crkve i manastiri Opštine Knjaževac: Crkva Rodjena presvete Bogorodice

Knjaževac 16/05/2022

 

U selu Gabrovnica na obroncima Stare planine na samo 27km od Knjaževca, u dolini Gabrovničke reke smeštena je Crkva Rodjena presvete Bogorodice.

Iako se prvi put pominje u turskim popisima iz 1666.godine, kao selo sa 22 nemuslimanska domaćinstva, prema predanju Gabrovnica je postojala još u vreme Rimljana koji su na prostoru Stare planine imali rudnike i topioncice. Gabrovnica je selo razbijenog tipa sa 15 zasoka. Crkva u Garbovnici pripada gabrovničkoj Parohiji koju čine sela: Gabrovnica i Tatrasnica na periferiji sreza Zaglavskog

Crkva je podignuta na uzdignutom platou sa desne strane nekadašnjeg rudnika uranijuma, i u odnosu na niže postavljeni stambeni objekat i rudnički kompleks crkva ima dominantnu poziciju.Prema svedočenju natpisa na levoj strani ikonostasa, crkva je podignuta 1870.godine I posvećena je Rodjenju presvete Bogorodice.

Izgled Crkve:

Crkva je jednostavna jednobrodna podužna građevina dugačka 6 a širok 4 metra, dok je visina svoda 4,8 metara, zasvedena je polukružnim svodom, sa krovom na dve vode, prepokrivenim crepom. U zoni ispod krova, duž bočnih zidova, pruža se niz plitkih, lučno zasvedenih slepih prozora.

Izgrađena je od lokalnog pritesanog kamena (bigra) u kombinaciji sa opekom. Spolja i unutra crkva je omalterisana i okrečena u belo.Na pojedinim mestima, usled oštećenja još uvek se vide tragovi ukrasnih bojenih traka. Pod crkve pokriven je drvenim daskama. U oltarskoj apsidi se pored kamene časne trpeze nalaze i dve manje niše, proskomidija i đakonikon od kojih se u jednoj naziru tragovi starijeg sloja živopisa. Na zapadnoj strani crkve – desno od ulaznih vrata, nalazi se jednostavno dekorativni duborez u vidu romboidnih ispupčenih polja obojenih u plavo, i kameno polje sa urezanim natpisom. U luneti iznad vrata, nalazi se veoma oštećena predstava Rođenja Presvete Bogorodice izvedene u fresko tehnici, a raspoznaje se i ostatak živopisa u vidu dekorativnih traka tamno-plave boje. Nešto više, sa obe strane lunete, nalaze se dva kvadratna prozorska otvora kao i nekoliko plitkih lučno zasvedenih slepih prozora. Na zapadnoj fasadi dominira masivan slepi luk, koji je u celosti natkriljuje.

Ikonostas je izrađen 1870. godine. Rad je zografa Pavla Stojanoviča i Vasila Krtiča iz Debra, o čemu svedoči natpis na severnoj strani, iznad bočnih dveri. Na ikonostasu pored carskih dveri postoje i severne bočne dveri. Bogata dekoracija, izvedena je na svetloplavoj ili oker pozadini, tamnoplavim i jarkim bojama, tehnikom jajčane tempere. Na pojedinim delovima javljaju se floralni i različiti geometrijski motivi koji imitiraju duborez.

Crkvena porta:

Severno od crkve nalazi se kula zvonara, u donjem delu zidana u bondruku a u gornjem sa slobodnom drvenom konstrukcijom. Levo od crkve nalazi se i urušen sveštenički dom, a sa istočne strane, odmah iznad crkve, nalazi se seosko groblje.

U blizini crkve u ataru sela Gabrovnica pronađen je za sada jedini primer praistorijskog pećinskog slikarstva u Srbiji — nekoliko različitih predstava (konja sa jahačem, nepravilnih krugova.) izvedenih crnom bojom nalik gareži.

Ovo pećinsko slikarstvo vremenski se vezuje za kraj bronzanog i početak gvozdenog doba

(Foto: SrbijaPlus)

Post Author: Rtvm2020