“Arheloško blago knjaževačkog kraja”: Tragovi duhovne kulture stanovnika Timaum minus

Knjaževac 21/06/2022

 

Antički narodi su na ovim prostorima za sobom ostavljali  tragove materijalne kulture, ali i odjeke svojih verovanja, rituala običaja I duhovne kulture. Kao posebno kultno mesto, nekropla može se izdvojiti groblje, koje je oduvek bilo linija izmedju onostranog I ovostranog, mesto rastanka I poslednjeg pozdrava ali I vezu “Prelaz” izmedju dva sveta.

U blizini utvrdjenja Timacum minus nalazi se delimično istražena nekropola Slog, koja je dala podatke o pogrebnim ritualima I postojanju kulta mrtvih kod stanovnika kasnoantičke I srednjevekovne Ravne.

U zavisnosti od perioda, javljaju se razni rituali I običaji koje su stanovnici u staroj Ravni obavljali, od polaganja vrednih predmeta I hrane u grobove pa sve do ritualnog polaganja zmija u grobove.

Na kasnoantičkoj nekropoli Slog preovlađuje skeletno sahranjivanje. Pokojnici su u ležećem položaju, orijentisani uglavnom zapad-istok, sa glavom na zapadu. Grobna jama je najčešće pravougaone ili elipsoidne osnove. Nadgrobne konstrukcije su, nažalost, oštećene ukopavanjem srednjovekovnih grobova. Prva faza nekropole potiče iz vremena procvata naselja Timacum Minus-a (350–380. god.). Pokojnici su sahranjivani sa luksuznim grobnim prilozima i ličnim predmetima. Nakit pokojnika, staklene posude i novac kao prilozi u grobovima oslikavaju ovaj prosperitetni period. U grobovima žena najčešće je pronalažen nakit – niske od perlica, minđuše i narukvice, izrađeni u lokalnoj radionici ili u nekom obližnjem, većem zanatskom centru. U grobovima muškaraca pronađeni su delovi pojasnih garnitura, dok su u jednom grobu pronađene kopče vojnih sandala, fibule, staklene posude i novac. U prvoj fazi sahranjivanja konstatovan je običaj polaganja posuda u grob pokojnika. Ovaj običaj povezan je sa paganskim verovanjem da su živi u obavezi da svojim precima obezbede hranu i piće. To su ujedno predmeti koje će pokojnik koristiti i nakon smrti. Keramički i stakleni pehari, keramički krčazi i lončići obično su polagani ispod stopala pokojnika. U ovoj fazi sahranjivanja, uočen je običaj ritualnog lomljenja posuda na grobu pokojnika. Posude su korišćene prilikom pogrebne gozbe i tokom praznika posvećenih mrtvima.

Pored ovih posuda predviđenih za žrtvu pokojniku, najčešće su u ženske grobove, polagani i toaletni setovi. Staklena bočica i balsamarijum smešteni uz pokojnicu sa nadom da će ih koristiti i na nekom drugom svetu. Prisutno je I polaganje novčića u grobove – novčić u ruci pokojnika služi za plaćanje prelaza preko reke Aheront čamdžiji Haronu.

Osim prisutne stare pogrebne tradicije tokom druge faze sahranjivanja, uočavaju se izvesni elementi varvarizacije u pogrebnom ritualu, prisutno je I polaganj ezmija u grobove. U poslednjoj fazi sahranjivanja kasnoantičke nekropole Slog, koja je datirana u prvu polovinu V veka (410–450.god.) uočava se jasna promena u pogrebnom ritualu. Sahranjeno stanovništvo je uglavnom bez grobnih nalaza što ukazuje da je u ovoj fazi populacija hristijanizovana, ali i da je naselje u Ravni ruralizovano. Paganski preobraćenici su u duhovnoj kulturi čuvali svoja stara verovanja i mitove. U materijalnim ostacima poslednje faze kasnoantičke nekropole Slog nema više tragova „varvarskog“ kulta mtrvih.

Pokojnici su sahranjivani u ukopanim rakama bez grobne konstrukcije. Polagani su na leđa, u opruženom položaju sa različito postavljenim rukama. Orijentisani su u pravcu istok-zapad sa glavom postavljenom na zapadu. Pohranjeno stanovništvo je sahranjivano sa nakitom, ukrasima za odeću ali i sa predmetima koje su svakodnevno koristili (alatke, oružje, brus, kresiva). Upadljivo je prisustvo starijih, „paganskih“ običaja u vidu polaganja posuda za piće i hranu u grob pokojnika.U par grobova konstatovan je ritual ograđivanja pokojnika kamenjem. Verovalo se da je na taj način preminuli zaštićen. Ritualno polaganje zmija u grobove uočava se i na kasnoantičkoj i u ranosrednjovekovnoj nekropoli Slog. Zmija kao kultno, htonsko biće štiti pokojnika i čuva sam grobni prostor. Svojim dvoznačnim simbolizmom zmija u sebi ujedinjuje smrt i život. U kultu mrtvih, srednjovekovnih stanovnika Ravne, prisutan je i običaj pogrebne gozbe – daće.

Ovi običaji pokojniku obezbeđuju smiraj duše. Elementi kulta sa nekropole Slog ilustruju obrede kojima je stanovništvo antičke i srednjovekovne Ravne pribegavalo kako bi na dostojan i brižan način poslednji put ispratilo svoje voljene i olakšalo im „prelaz“ granice između dva sveta.

(Izvor/Foto: Zavičani muzej Knjaževac)

Post Author: Rtvm2020