Arheološko blago knjaževačkog kraja: Kasno antički gradovi u gornjem Timoku

Knjaževac 23/06/2022

 

U Srbiji postoje brojni tragovi rimske kulture, koja predstavlja jedan od graničnih pojaseva Rimskog carstva I most za pohode na istok I sever. Rimski gradovi u Srbiji, kao šro su Sirmijim, Singidunum, Feliks Romuliana, Medijana pa čak I Timacum minus, dokazuju rimsku graditeljsku delatnost u našoj zemlji I ističu se umetničkom, istorijskom vrednošću i originalnošću.

Knjaževački kraj je u sastav rimske države ušao 28.godine pre nove ere, kada je Marko Kras pokorio Meze I njegovu teritoriju pretvorio u provinciju Meziju.

Koliko je danas poznato, u dolini Timoka nije bila stacionirana ni jedna legija. Na osnovu materijalnih dokaza i literature, može se zaključiti da je ovaj prostor u rimsko doba bio dobro naseljen i odlično branjen legijama iz neposrednog okruženja.

Dolinom Timoka vodio je antički put koji je povezivao Naisus sa Raciarijom na Dunavu. Na poznatoj karti Tabula Pentingeriana, nastaloj u III veku, na deonici između Naisusa i Raciarija, nalazile su se još dve stanice (grada)  u dolini Timoka: Timacum minus i Timacum majus.

I ako u  knjaževačkom kraju ima dosta ostataka rimskih ruševina, od 1975. godine sistematski proučava samo utvrđenje Timacum minus, kod naselja Ravna.  Timacum majus se prema arheološkim podacima vezuje za prostor grada Knjaževca, i to u njegovom strogom centru, na brdu zvanom Zdanije, ispod koga je nekada bio sastav Svrljiškog i Trgoviškog Timoka. Na ovom mestu se dans mogu naći oskudni ostaci nekadašnje moćne tvrdjave ali I ubedljivi dokazi o moćnom centru Timoka. Na lokalitetu Sv. Djordje, gde se danas nalazi crkva u Knjaževcu, za vreme žaštitnih arheoloških iskopavanja , utvrdjeno je postojanje velike ćitnice iu IV veka, a u istočnom I zapadnom delu grada locirane su nekropole iz IV veka, koje , koje su se nalazile na tadašnjim putnim pravcima za Turres (Pirot) i Timacum minus (Ravna), dok je na putnom pravcu prema Naisusu, na potezu Kadijski krst, locirano kasnoantičko naselje.

Lokalitet Timacim minus, nalazi se nedaleko od sela Ravna, severno od Knjaćevca, na levoj obali Timoka, na jugoistočnim padinama Tupižnice, I predstavlja rimsku neaseobinu čiji temelji datiraju iz prvog veka naše ere I traju sve do Justinianove obnove carstva u VI veku.

Organizovani arheološki radovi na ovom nalazištu (Kuline) otpočeli su 1975. godine. Tokom XIX veka iskopavanja su vršili Stevan Mačaj, Feliks Konić, Jova Mišković i drugi, koji ovo nalazište svrstali u red prioriteta za arheološka iskopavanja, zaštitu, rekonstrukciju i konzervaciju. Pretpostavlja se da je ovde u početku bio vojnički logor rimskih legionara, koji je kasnije u III i IV veku, prerastao u tvrđavu sa kulama. U njih su uzidane stele iz nekropole i objekata iz prethodnog perioda.

Na osnovu izvađenih stela iz temelja u etno-parku u Ravni sačinjena je dragocena lapidarijska zbirka etno spomenika koji govore o žiteljima ove naseobine – Latina. Ove naseobine nisu u potpunosti ispitane I nalaze se pod dubokim naslagama zemlje. Ali je poznato da su ovde Rimljani crpeli rudno blago I u blizini rudarskih okana gradili utvrdjenja, za koje se smatra da su gradovi koji su bili namenjeni za odbranu.

(Izvor:Geografske promene Knjaževačke kotiline tokom druge polovine XX veka – Mirjana O. Milosavljević – Master rad)


Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Opštine Knjaževac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Post Author: Rtvm2020