Knjaževac 28/06/2022 Knjaževački kraj I njegova okolina naseljeni su još u praistorijsko vreme, o čemu svedoče brojni ostaci materijalne kulture pronadjeni u arheološkomi nalazištima na lakokalitetima u opštini Knjaževac. Najstariji stanovnici ovog kraja bili su Tribali, pored njih na ovom području živeli su Mezi I Tračani. Nešto kasnije pominju se I Timahi, za koje […]
Категорија: Projekti
Arheološko blago knjaževačkog kraja: Naseljavanje doline Timoka
Knjaževac 24/06/2022 Knjaževački kraj, ali i sam Knjaževac,je u prošlosti trpeo stalna osvajanja, rušenja i paljenja, što je moglo da prouzrokuje seobe stanovništva iz ovih krajeva, ali su oni ipak ostali kompaktna etnička masa, I sa ovih prostora nikada nije bilo velikih grupnih preseljavanja stanovništva – sto ovaj kraj čini ametanastazičkim. To važi za […]
Arheološko blago knjaževačkog kraja: Kasno antički gradovi u gornjem Timoku
Knjaževac 23/06/2022 U Srbiji postoje brojni tragovi rimske kulture, koja predstavlja jedan od graničnih pojaseva Rimskog carstva I most za pohode na istok I sever. Rimski gradovi u Srbiji, kao šro su Sirmijim, Singidunum, Feliks Romuliana, Medijana pa čak I Timacum minus, dokazuju rimsku graditeljsku delatnost u našoj zemlji I ističu se umetničkom, istorijskom […]
Arheološko blago knjaževčkog kraja: Etnološko naselje Škodrino polje
Knjaževac 14/06/2022 Arheologija ovog kraja ilustruje dugu istoriju grada kao i njegovog područja od pojave čoveka i najstarijih razdoblja praistorije, preko rimskog i vizantijskog doba sve do punog srednjeg veka. Škodrino polje: U ataru sela Jelašnica, na desnoj obali Belog Timoka, u blizini ušća Jelašničke reke u Timok, na plodnoj, osunčanoj i uzdignutoj terasi, […]
“Arheološko blago knjaževačkog kraja” : Arheo-etno park Ravna
Knjaževac 27/05/2022 Opština Knjaževac se može izdvojiti kao opština koji ima veliki udeo u formiranju i stvaranju istorije Srba, kako u ovoj opštini, tako i u celoj našoj zemlji zahvaljujući neverovatnoj arhitekturi I nesvakidažnjim arheološkim bogarstvima. Prva arheološka istraživanja u opštinei vršena su između 1899. i 1902. godine pod vođstvom Antuna fon Premerštajna iz Austrijskog […]
Rodna ravnopravnost u Romskoj zajednici
Kroz razgovore sa ženama iz razlčitih mesta, različitog materijalnog i društvenog statusa, iako ne u svim, u velikom broju zajednica, može se zaključiti da rodna ravnopravnost i te kako postoji. Romkinjka ne mora uvek da bude namučena, bez poštovanja ukućana, obrazovanja i da bude samo „žena za kuću“. Naravno, u mnogim porodicama još uvek postoje […]